Caričin grad – Arheološki lokalitet Justinijana Prima

Kao jedan od najvećih i najznačajnijih vizantijskih gradova na Balkanu, Caričin grad ili Justinijana Prima, predstavlja arheološki lokalitet. Ovaj grad podigao je car Justinijan I u VI veku.

Caričnin grad nalazi se na 30km od Leskovca, u grad Lebane, preciznije, na udaljenosti od 7km od centra grada, u istoimenoj opštini.

Grad je bio sedište novoosnovane arhiepiskopije Justinijana Prime. U unutrašnjem delu grada otkriveni su bedemi koji su grad delili na gornji, srednji i donji deo.

Sedište crkvene ustanove – Akropolj je, kao i čitav grad, bio okružen snažnim bedemima. Javni život se odvijao u središnjem delu. U stambenom delu grada je izgrađena trobrodna forma hrišćanske bogomolje (bazilika) i na tom mestu su pronađeni podni mozaik i freske. U gradu je bilo ukupno pet bazilika. Izvan gradskih zidina pronađena je i šesta crkva koja je, sa ostalim crkvama među gradskim zidinama, izgrađena u VI veku. Snabdevanje vode vršilo se iz obližnjeg veštačkog jezera.

Istraživanja
Caričin grad leži na padinama koje se pružaju od Radan planine do Leskovačke klisure. Istraživanja ovog arheološkog lokaliteta počinjala su u više navrata. Prvo istraživanje započeto je 1912. godine, ali je ubrzo obustavljeno zbog rata. Tim istraživanjem je utvrđeno da se radi o Justinijani Primi. Drugo istraživanje, ujedno i ključno i veoma značajno je započeto 1936. godine, a 1938. je počelo iskopavanje Gornjeg grada, koje je obustavljeno, takođe zbog rata. Ovim drugim istraživanjem je otkriven Akropolj sa bedemima, kulama, istočnom kapijom, Episkopskom bazilikom, Konsignatorijumom…

Od 1947.-1970. godine su počela istraživanja Donjeg grada i prostora van zidina. Na istraživanjima od 1975.-1977. su potvrđeni i dopunjeni podaci o Caričinom gradu. U ovom periodu je otkrivena i jednobrodna bazilika.

1978. godine je pokrenuto novo istraživanje koje je bilo podeljeno u dva naučna programa: Sakralna arhitektura i istraživanje novih spomenika.
Ovo istraživanje traje do 1984. godine, kada kreće iskopavanje stambenog kvarta, što se završava 1990. godine. Nakon svih ovih istraživanja usledila su još dva, 1997. i 2015. godine.

Kao grad, Justinijana Prima bio je aktivan veoma kratko, budući da je sagrađen 30-ih godina šestog veka, a napušten je već 613. godine. Pretpostavlja se da su, nakon pada Sirmijuma, Avari i Sloveni uništili i ovaj grad, tako što su prekinuli akvadukt i ostavili stanovništvo bez vode.

Izvor: https://www.srbijapodlupom.com/

Foto: serbia.com