Foto: Erdutski vinogradi
Foto: Marko Banić
Po mnogočemu vinska ponuda u Slavoniji i Baranji pripada skupini „naj“, najveći proizvođači vina u Hrvatskoj, najveći vinski podrum, najveći vinograd, najveća bačva…usudimo se reći i najbolja hrvatska bijela vina, stoga s pravom možemo reći kako je istok Hrvatske – vinski raj! Djelić ovog raja je i Erdut, pitoreskni srednjovjekovni gradić koji se uzdiže tek stotinjak metara iznad obale lijepog plavog Dunava. Ovdje možete prošetati do srednjovjekovnih kula, ostataka staroga grada koji se u davna vremena urušio u Dunav. Erdut posebno vole i ribiči, kojima je omiljeno mjesto za pecanje.
Krajolik dunavskog meandra na području Općine Erdut zaštićeni je krajobraz, a ujedno i podloga s koje se dobivaju poznata vina bogatih okusa i mirisa. Loza se ovdje uzgaja i štuje još od vremena Rimskog Carstva. Danas i erdutskim vinogorjem dominira graševina, a osim nje ističu se i traminac, chardonnay, sauvignon bijeli, muškat ottonel, pinot bijeli i sivi te rajnski rizling. Od crnih sorti uzgajaju se cabernet sauvignon, merlot, pinot crni i zweigelt. Brojni zaljubljenici u vino ovdje su okupljeni oko jedne od najvećih bačvi u Europi, koja svojom veličinom i veličanstveno izrezbarenim reljefima, jednako kao i vrhunskim erdutskim vinom koje u njoj zrije, oduševljava posjetitelje ove zanimljive regije. Bačva je okovana s nevjerojatnih dvije i pol tone okova, s reljefima hrvatskog pletera, ali i Posljednje večere gdje Isus drži kalež s vinom, a ukrasili su je naivni kipari Tijardović i Fodor.
U erdutsku bačvu može stati čak 75.000 litara vina, a napravljena je od 150 godina stare hrastovine. Inače popularnu bačvu od slavonskog hrasta 1989. godine izgradio je DIK Đurđenovac. Bačva je izgrađena tradicionalnom metodom cijepanja hrastovih duga od ukupno 109 hrastovih debala. Bačva je uvijek puna i u njoj se uvijek nalazi graševina, koja je ipak zaštitni znak Erdutskih vinograda. Erdutski podrum pak službeno je star tristo godina i iz doba je grofa Ervina Čeha. Zanimljiva legenda kaže kako se grof Ervin je bio strastveni kartaroš i vinar bježeći od svoje supruge, sakrio baš u jednoj od velikih bačava u podrumu i tu u bačvi kartao s prijateljima. U Starom podrumu iz 1730. godine Ervin je naime izgradio pet uzidanih bačvi iznutra obloženih staklenom opekom. Sve su bačve bile u funkciji osim jedne. U toj bačvi Ervin je uredio prostor za kartanje. Sluge bi pomogle da se on i društvo unutra udobno smjeste. Supruga Fanny po nekoliko dana nije znala gdje je, dok bi grof s prijateljima kartao u bačvi. Nakon smrti prve supruge Ervin je na dvorcu dogradio osmerokutnu kulu u koju stanu samo četiri kartaša. Naime nova, puno mlađa supruga, mađarska grofica Juliška, navodno nije imala ništa protiv suprugovog dugog kartanja pa je kartanje iz bačve preselilo u dvor.
Inače povelja iz 1403. godine pak dokazuje prvi spomen vinograda u Erdutu koji je i naš najveći vinograd, a uskoro obilježava 618 godina pisanog spomena vinogradarske i vinarske tradicije u Erdutu. Erdutski vinogradi najveći su vinograd u Republici Hrvatskoj ukupne površine 513 hektara, a u obilazak cijelog imanja možete poći rutom graševine i to fijakerom od plantaže odakle radnici ranim jutrom kreću na rad u vinograd, preko najljepših izbornih položaja s kojih možete uživati u pogledu na Dunav. Kroz Erdut će vas provesti kao grofa i groficu počekom prošlog stoljeća, a i dvorcu vas čeka degustacija najboljih vina ovog kraja te večera u stilu erdutskih grofova.
VINKOVO JE DOČEK NOVE VINOGRADARSKE GODINE
Vincekovo, Vinkovo kako ga nazivaju u Podunavlju ili Vinceška u Baranji odnosno Dan svetog Vinka, 22. siječnja dan je kada slavimo početak nove vinogradarske godine. Običaj je na taj dan ići prvi put u novoj godini u pohode vinogradu. Bez obzira na vremenske prilike, vlasnik vinograda dolazi do trsa, odreže tri grančice s tri pupa koje se zatim stavljaju u kuću u posudu s vodom uz prozor. Kada grančice potjeraju, nagađa se kakva bi mogla biti godina.
Trs s kojeg su odrezane grančice zatim se obredno poškropi – “krsti” starim vinom te se ukrasi dimljenim kobasicama, špekom i sušenim rebrima koji simboliziraju želju za plodnošću i dobrim urodom.
Dan sv. Vinka svake se godine tradicionalno obilježava u Slavoniji i Baranji koje pričaju jednu od najljepših vinskih priča, s nepreglednim vinogradima, gdje su smješteni najveći, najnagrađivaniji i najstariji vinski podrumi u Hrvatskoj. Vina Slavonije i Baranje posljednjih su godina sve atraktivnija i cjenjenija te su itekako konkurentna na europskom tržištu. Regijom dominiraju čak četiri vinogorja zapadno ili feričanačko, južno ili đakovačko, sjeverno ili baranjsko te istočno ili erdutsko. Zbog dojmljivog podunavskog položaja, baranjsko i erdutsko vinogorje smatraju se i zavičajem „vina s Dunava“. Gotovo nema slavonsko-baranjskog vinograda, podruma ili gatora gdje se inače veselo društvo ne opušta uz glazbu, dobru vinsku kapljicu i gastro delicije ovog kraja, kako bi proslavili Vincekovo. Ove godine nažalost zabava će izostati, ali običaji neće, a vina i okusi Slavonije i Baranje čekaju vas nestrpljivo.