Golubačka tvrđava

Čuvar Đerdapskog tesnaca

Golubačka tvrđava podignuta je na samom ulazu u Đerdapsku klisuru, na mestu gde je Dunav najširi u svom toku prelazi u tesnac Karpatskih planina. Tvrđava je predstavljala važno srednjovekovno vojno pogranično utvrđenje, planski građeno zbog vojno-strategijskog značaja mesta. Odavde se lako mogao kontrolisati sav kopneni i vodeni put koji je povezivao istok i zapad, a strme i nepristupačne Ridanske litice, na kojima je izgrađena Tvrđava, i sama reka, bili su joj prirodna zaštita. Zbog ovakvog položaja, tokom XIV i XV veka, pogranične sile, Ugarska i Srbija, a potom i Otomanska imperija, borile su se da osvoje Golubačku tvrđavu jer su time sticali kontrolu i moć nad državnom granicom.

Golubije ime

Prvi put u istorijskim izvorima Golubačka tvrđava se pominje 1335. godine kao utvrđenje sa ugarskom vojnom posadom.

Iako je osnovana pre pomenute godine, ne zna se ko ju je i kada tačno podigao. Njeno ime na srednjovekovnim kartama ispisano je na različitim jezicima: Galambas, Galambocz, Colombazo, Columbaz, Columbarum, Taubersburg, Tawbenstein, Peristerin, Giwerdzinlik… i u svakom osnovu čini reč -golub. Misteriju imena objašnjavaju srednjovekovne legende, a jedna od najpoznatijih govori o osmanskom zapovedniku grada koji se zaljubio u lepu meštanku Golubanu. Odbijajući da uđe u njegov harem, Golubana je kažnjena tako što je okovana za stenu da bi se pokajala. Njeno odbijanje pokornosti turskom komandantu odvelo ju je u smrt. Po njoj, Tvrđava je dobila ime Golubac, a stena, koja i danas viri iz Dunava, nosi ime ”Baba-kaj” ( tur.” pokaj se”).

Tvrđava danas

Tokom tridesetih godina 20. veka kroz Tvrđavu je probijen magistralni put kojim su oštećene obe kapije utvrđenja. 

Tek 70-ih godina istog veka utvrđenje je ušlo u sferu interesovanja naših istraživača, što je bilo podstaknuto izgradnjom hidroelektrane ,,Đerdap I”. Istraživački radovi vršeni su u više navrata, a izvedeni su i konzervatorsko restauratorski radovi pod nadzorom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Golubačka Tvrđava, kao kulturno dobro od izuzetnog značaja, pripada i Rezervatu prirode Tvrđava Golubački grad, prostoru koji predstavlja ulaz Đerdapsku klisuru i ujedno ulazni punkt u Nacionalni park Đerdap. Republika Srbija je ovaj prostor 2011. godine proglasila Turisitičkim prostorom „Tvrđava Golubački grad“ koji je, zahvaljujući Projektu „Revitalizacija Golubačke tvrđave“ finansiranom iz IPA Fondova za 2011. i 2016. godinu, infrastrukturno opremljen, dok je sama Tvrđava rekonstruisana.